| |
Dugootočani
su sve do nedavna svoj otok nazivali jednostavno
škoj ili naš škoj, odnosno prema talijanskom ,
Ižula groša (tal. Isola grossa). Današnje prihvaćeno
ime Dugi
otok je rezultat geografskog izgleda i položaja
otoka |
|
|
|
|
| |
Škoj od davnina
plijeni pozornost svojom ljepotom i posebnošću. Prvi tragovi
o Čovjeku na ovim prostorima vezuju se za vrijeme mlađeg
kamenog doba. Od tada pa do danas, Dugi otok privlači, nagrađuje
i kažnjava svoje stanovnike i posjetitelje.
|
Sali,
Predio porta oko 1925. g.
|
| |
Sali,
Predio porta oko 1925.
|
|
Daleko
od kopna, dugootočki i kornatski krš, škrt vodom i plodnim
poljima, ugrožen dugim ljetnim sušama, nagnao je tamošnjeg
čovjeka da se vrlo rano posveti moru i ribarstvu. O tome svjedoči
i darovnica kojom zadarski plemići ustupaju Samostanu svetog
Krševana u Zadru svoje pravo ribarenja na Tilagu, odnosno
Dugom otoku. |
| |
Originalna
latinska isprava koja se čuva u Povijesnom arhivu u Zadru
nije datirana, ali se prema imenima u njoj utvrđuje da je
nastala potkraj 10. stoljeća što je ujedno i prvi spomen
ribarstva u Hrvata. Velike uvale Dugog otoka, Solinšćica
i Saharun na sjeverozapadnom kraju otoka a Telašćica na
jugoistočnom, kao i brojne manje uvale uzduž njegove sjeveroistočne
strane, te one
|
Sali,
Bunarski vijenac u dvorištu Guerrini
|
|
u obližnjem Kornatskom otočju, bile su u prošlosti često
lovišta raznih vrsta riba: plavica, skuša, šaruna, gira,
palamida, tuna, a uvođenjem svjetla u lov male plave
ribe 1524. godine također i srdela. |
|
|
Sali,
put od crkve SV. Roka do Vele
crkve
|
|
| |
Sali,
lokva u Saljskom polju (slikano 1957. g.)
|
|
Te
nove mogućnosti ulova srdela Saljanima, a i bogatim došljacima
iz Zadra i Italije (Guerini, Lorini, Petricioli, Piasevoli,...)
bile su izazov koji su prihvatili i ubrzo izgradili svoje
brodove, mreže i skladišta u do tada nenaseljenom saljskom
Portu kao i u Kornatu u pristaništu Piškeri. Od druge polovice
16. stoljeća stvara se naselje u dnu uvale i podižu prve kuće,
kapela i kaštel za obranu od neprijatelja s mora.Prvi podatak
o gradnji u saljskom Portu nalazimo uklesan na ploči kapelice
posvećene sv. Nikoli, koju još nazivaju sv. Mikula. Podigao
ju je Hilarije Guerini 1583. godine. Obitelj Guerini bila
je među prvim obiteljima talijanskog podrijetla koje su se
naselile u Portu, a do kraja 18. stoljeća naselilo ih se još
nekoliko. |
Te
obitelji, koje su se s vremenom stopile sa starosjedilačkim
stanovništvom i prihvatile od njih umijeće plovidbe
i ribolova, donijele su sa sobom novi dah urbanog
organiziranja i oblikovanja stambenog prostora koji
su starosjedioci rješavali na svoj tradicionalan način
čuvajući funkcionalnost i ekonomičnost gradnje mediteransko-ruralne
dugootočke arhitekture.
|
Slika
desno,Najstarija hrvatska isprava o ribarstvu
.Govori o tome kako su zadarski plemići pravo ribolova
na Molatu i na Dugom otoku darovali zadarskom Samostanu
svatoga Krševana. Isprava
se datira oko godine 995. (996.-999.) Čuva
se u povjesnom arhivu u Zadru.
|
|
Ako
želite vidjeti pvećanu sliku darovnice i njen prijevod
kliknite ovdje.
|
|
|
