| |
PROSTORNI
POLOŽAJ I VELIČINA |
|
| |
Dugi
otok je prostorno položen u vanjskom nizu otoka
istočne obale Jadrana u kojem predstavlja, s
obzirom na svoju istaknutu izduženost, veoma
značajnu prirodnu zaštitu sjevernodalmatinskog
arhipelaga i kopna. Na sjeverozapadu ga važni
međunarodni pomorski prolaz Maknare dijeli od
molatske skupine otoka, na jugoistoku ga prolaz
Vela Proversa dijeli od skupine kornatskih otoka,
a od otoka Iža u Srednjem kanalu odijeljen je
Iškim kanalom |
|
|
|
|
| |
Površinom
je sedmi otok hrvatske obale Jadrana, a brojem stanovnika
1991. godine je zauzimao tek četrnaesto mjesto. Najveća dužina
Dugog otoka, od Suhe Punte kod Velog Rata do rta Vidilica
(Belvedir) kod Sali, iznosi 44,55 km. Najveća širina je znatno
manja i iznosi svega 4,55 km kod Sali, a u središnjem dijelu
otok je izrazito sužen pa mu južno od Savra na potezu uvala
Vela Luka-uvala Hrnjetine širina iznosi samo 1,23 km. Dužina
obale Dugog otoka iznosi 179,75 km. Na izduženom otočkom karbonatnom
bilu najviši vrh je Vela Straža (337 m), a ističu se još Veli
vrh (328 m), Crljina Straža (303 m) i dr. |
|
| |
|
KLIMATSKA
OBILJEŽJA |
|
| |
|
Prostor
Dugog otoka pripada eumediteranskom klimatu koji obilježava
duga topla ljeta i blage zime. Prosječne godišnje temperature
kreću se između 6,4 c u siječnju do 24,1 C u kolovozu. Broj
sunčanih sati godišnje kreće se između 2550 i 2650, a prosječan
broj kišnih dana iznosi 85 na južnom i 95 na sjevernom dijelu
otoka. Navedena obilježja ne odudaraju od onih na drugim jadranskim
otocima i relativno povoljno se odražavaju na tirističku valorizaciju
i tradicionalnu mediteransku agrikulturu, mada mala količina
padalina i visoke temperature u ljetnom periodu uvjetuju oskudicu
vodom. Izloženost vjetrovima je dosta istaknuta, ali vjetrovi
najčešće nisu izrazito jaki. Najistaknutiji su po učestalosti
bura (NE), jugo(SE) i maestral(NW). Naselja su zbog zaklonjenog
položaja u lukama i udolinama znatno zaštićenija od vjetra
nego npr. buri ili jugu izložene strane otoka. |
|
| |
MJESTO
SALI |
| |
Mjesto
Sali, smješteno na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, okruženo
je obraslim brežuljcima (najviša uzvisina Brčastac 200 m),
pitomim dragama, dolcima i malim krškim poljima (najveće Dugo
polje), zatim manjim i većim morskim uvalama (najpoznatija
i najveća Telašćica, proglašena parkom prirode) i rtovima,
pa otočićima, sikama i grebenima. Sali je i najbliže polazište
i vrata za Kornatsko otočje, proglašeno nacionalnim parkom.
|
|
|
